Abonos
Fosilni hrast ili takozvani abonos (engl. bog-oak), prirodno je drvo staro dvije do sedam tisuća godina koje je iznimno dugo ležalo na dnu rijeka, prekriveno više metara debelim slojem mulja, šljunka i pijeska. Radi se o hrastovini koja, uslijed kemijske reakcije trijeskovine u drvu i željeza u vodi, pocrni. Takvo je drvo najčešće u vanjskim slojevima sivkasto-crno, a iznutra nešto svjetlije, u sivo-smeđim tonovima. Radi se o materijalu iznimne čvrstoće, što ga čini otpornim i vrlo trajnim.
Za nabavu fosilnoga hrasta brinu se stručni suradnici tvrtke, članovi profesionalne ronilačke ekipe specijalizirane za podvodne radove. Nalazišta fosilnoga hrasta su lokacije na više hrvatskih rijeka u kontinentalnom dijelu zemlje, a zbog debelog sloja muljevitog tla s riječnoga dna, samo vađenje fosilnoga hrasta iznimno je naporan i složen posao. Radi se o postupku koji se pravno vodi kao vađenje naplavnog drveta.
Jednako zahtjevan je i postupak sušenja drveta koje je tisućama godina boravilo pod muljem. Kako se u Hrvatskoj, zbog velikih tehnoloških problema, nitko nije bavio tim poslom, tvrtka Masivni namještaj morala je pronaći stručnjake za sušenje drveta, uz čiju je pomoć svladala poprilično kompleksnu tehnologiju sušenja. Upravo ti stručnjaci danas se brinu o postupku sušenja fosilnog drveta za potrebe proizvodnje ekskluzivnog namještaja. Pri tome, treba znati da je iskoristivost fosilnog hrasta, odnosno njegova debla koje se izvuče iz vode, prilično mala – tek kakvih 20-ak posto, zbog čega namještaj od abonosa neizbježno ima višu cijenu, koju pak opravdavaju brojne prednosti konačnog proizvoda.
Stoljetni hrast
Pod stoljetnim hrastom podrazumijeva se stotinu do dvije stotine godina stara hrastovina, dobivena od srušenih starih drvenih kuća i štala. Radi se o odležanoj hrastovini koja je bila izložena stoljetnom utjecaju svih mogućih vremenskih uvjeta te koja je time stekla kvalitete, posebno one u pogledu otpornosti i čvrstoće, kojima ni izbliza ne može konkurirati svježe drvo.
Poznato je da više krajeva Hrvatske, posebno područje Turopolja, obiluje «drvenim ljepoticama» - kurijama, dvorovima, čardacima, crkvama i kapelicama, građenim rukama majstora drvenog graditeljstva. Takvi iznimno zanimljivi primjeri drvenog graditeljstva s prekrasno izrezbarenim trijemovima, stubištima i brojnim detaljima danas su spomenici kulture. No, od «drvenih ljepotica» znatno su brojnije kuće, štagljevi, štale i drugi drveni objekti građeni od hrastovine koji, osim starosti, nemaju neke vrijednosti i koji su danas većinom drvene ruševine što nagrđuju pejzaže i slikovita sela. Radi se o dotrajalim objektima koji su nekad služili seljacima, a koji su odavno zamijenjeni zidanim kućama i poljoprivrednim objektima od suvremenijih materijala.
Za nabavu upravo takve vrste stoljetne hrastovine brinu se vanjski suradnici tvrtke koji obilaze sela i otkupljuju staru hrastovu građu, za sada uglavnom na području Pokupskog. Oni demontiraju te stare, dotrajale objekte i dovoze hrastovinu u radionicu tvrtke, gdje se ona obrađuje i priprema za proizvodnju namještaja. Iskoristivost stoljetne hrastovine jest oko 40-ak posto.
Izbijleljeni hrast
Izbijeljeni hrast dobija se tako da se na četkanu ili pjeskarenu podlogu nanosi bijela patina te nakon toga premazuje vodenim eko-lakom ili voskom. Takva hrastovina ima jednaka svojstva kao i ona neizbijeljena, osim što joj je drugačiji izgled, odnosno estetski učinak. Kako je u posljednjih desetak godina u proizvodnji namještaja preferiran bijeli hrast, naručiteljima koji su ostali vjerni tome trendu pruža se mogućnost isti takav estetski dojam dobiti i od stoljetnoga, odnosno fosilnoga hrasta, uz zadržavanje svih njegovih prednosti pred svježim vrstama drveta. Takva obrada također je u skladu s najvišim standardima ekološke proizvodnje.